Lekari upozoravaju da prekid dotoka kiseonika može izazvati ozbiljna i trajna oštećenja mozga, srca i drugih organa
Slični izazovi su već uzrokovali smrt i povrede dece u Srbiji, te stručnjaci insistiraju na ozbiljnom pristupu ovom problemu
Dvanaestogodišnji dečak prebačen je u bolnicu nakon što je izgubio svest tokom takozvane „igre gušenja“ sa školskim drugom u jednoj beogradskoj osnovnoj školi. Ovaj slučaj ponovo je otvorio pitanje opasnih internet izazova kojima se deca izlažu, često ne razumejući da posledice mogu biti trajna oštećenja zdravlja, pa čak i smrt.
Takozvana „igra gušenja“, koja podrazumeva namerno prekidanje dotoka kiseonika do mozga, već godinama predstavlja ozbiljnu opasnost za decu i adolescente. Ovakvi izazovi odneli su desetine mladih života širom sveta, a Srbija pamti i slučaj iz 2021. godine, kada je desetogodišnji dečak iz Beograda izgubio život zbog istog izazova.
Pedijatar Olivera Todorović upozorava da prekid dotoka kiseonika može izazvati ozbiljne zdravstvene posledice, uključujući oštećenja mozga, srca i drugih organa.
– Oni nisu svesni da svaki gubitak dotoka kiseonika može da dovede do toga da se mozak ošteti, a da bude i trajno oštećenje, a takođe može da dođe i do smrti. Može da dođe do oštećenja mozga. Sad, mi ne znamo koji će deo pogoditi, da li deo za govor, za kretanje. Česte su onda nesvestice, glavobolje, vrtoglavice, vertigo. Može da dođe do oštećenja kardioloških – srce trpi, trpe svi organi. Zato nikako i nikada i nigde ne smeju to da rade – upozorava Todorović.
Osim zdravstvenih rizika, stručnjaci ukazuju i na uticaj sadržaja sa društvenih mreža i video-igara, u kojima se ozbiljnost opasnih situacija često umanjuje.
Specijalni pedagog Ljiljana Marković objašnjava da deca, zbog uzrasta i nedovoljne zrelosti, ne mogu uvek da procene kakve posledice njihovi postupci mogu imati.
– Problem je u tome što su oni nedovoljno zreli da bi shvatili prave posledice takvih postupaka. Pogotovo što se na tim video-sadržajima raznih vrsta, počevši od video-igrica pa na kraju do društvenih mreža, takve posledice nekako minimiziraju – izgubiti život, pasti u nesvest, i tako dalje. Sve je to, jačina posledice, čini mi se, umanjena s obzirom na njihov uzrast i na njihov nivo zrelosti, ali oni ne mogu da imaju baš u toj meri jasnu svest da to može da proizvede tako opasne posledice, da neko može da ostane i bez života -objašnjava Marković.
Slučaj dvanaestogodišnjaka iz Beograda nije jedini koji pokazuje koliko opasno može biti učestvovanje u izazovima popularnim među decom.
Pored smrti desetogodišnjeg dečaka u Beogradu 2021. godine, zabeležen je i slučaj u Pančevu, gde je dečak zadobio potres mozga nakon pada tokom izazova koji je podrazumevao umotavanje u streč foliju. Među opasnim trendovima pominju se i izazovi u kojima deca namerno istrčavaju pred automobile.
Stručnjaci upozoravaju da ovakvo ponašanje ne treba posmatrati samo kao prolaznu fazu odrastanja ili bezazleno dokazivanje pred vršnjacima, već kao ozbiljan rizik po zdravlje i bezbednost dece.
Nikola Selenić/Blic
Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) i IPSOS Srbija najavili su da će u…
Razbojnici su odneli sav pronađeni novac i dragocenosti, a potom pobegli Povređena žena je hitno…
Građani se pozivaju da daju krv u Institutu ili na terenskim akcijama, bez obzira na…
Teška saobraćajna nesreća dogodila se na auto-putu Beograd-Niš, blizu naplatne rampe Bubanj Potok Nesreća se…
U nedelju, 25. oktobr,a održavaju se vanredni parlamentarni izbori. U ponoć, u noći između četvrtka…
Ova pojava izazvala je paniku među građanima i privukla pažnju policije, a roditelji iz straha…